Značenje riječi „melem”
Potaknuti projektom na kojem smo nedavno radili, istražili smo značenje i porijeklo riječi melem, koja je dio jezičnoga blaga hrvatskoga naroda. Obavili smo i malo, nezavisno istraživanje, tj. anketu nad stanovnicima Hrvatske i Regije jer nas je zanimalo kako današnja generacija percipira taj pojam. Istraživanje je bilo zabavno i rezultati su vrlo zanimljivi.
Prema Hrvatskom jezičnom portalu, najvećoj internetskoj rječničkoj bazi hrvatskoga jezika, riječ melem dio je hrvatskoga standardnoga jezika. Taj pojam ima dva značenja – ono doslovno, koje pripada znanstvenome polju farmacije, te ono preneseno, kao dio narodnih frazema (melem na ranu, melem za dušu…). U doslovnome smislu, melem je „ljekovit pripravak za vanjsku upotrebu” odnosno „lijek koji se stavlja na ranu”. Riječ melem opća je imenica muškog roda vrlo bliskog značenja pojmu pomast.
U prenesenom značenju, riječju melem označava se „ono ili onaj koji djeluje blagotvorno”. Takva upotreba regionalno je obilježena i logična je u zemljama bivše Jugoslavije koje u svojim jezicima otkrivaju utjecaj turskoga jezika (u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori te dijelovima Hrvatske), s obzirom na to da je riječ melem turskoga porijekla (melhem, merhem). Prateći etimologiju melhema, odnosno merhema, HJP otkriva da je u turski jezik riječ pristigla iz arapskoga märhäm, što je opet u bliskoj vezi s grčkom riječju málagma.
Istraživanje
Putem internetske ankete nad 47 ispitanika iz Hrvatske i Regije, istražili smo što podrazumijevaju pod riječju melem te smo dobili sljedeće odgovore:
30 % navodi isključivo lijek – mast ili kremu.
19 % navodi Zagrebački melem i preneseno značenje.
17 % navodi lijek i preneseno značenje.
17 % navodi samo preneseno značenje.
11 % navodi samo Zagrebački melem.
4 % navodi Zagrebački melem i lijek.
Preostalih 2 % odlazi na 1 ispitanika koji je spomenuo sva značenja te riječi: i lijek, i Melem, i preneseno značenje. Zanimljivo je da je ta osoba sama napomenula da je živjela i u Srbiji, i u Bosni, a sada živi u Hrvatskoj.
Slovenija nije ušla u ispitivanje jer je tijekom pripreme ankete jedna od naših suradnica iz Slovenije izjavila da ni ne poznaje tu riječ. Sjeverozapadna Hrvatska i Jadran većinom nisu naveli značenje lijeka. Značenje melema isključivo kao lijeka najviše prepoznaju Srbi, Crnogorci, Makedonci, Bosanci te Hrvati iz istočne Hrvatske. Logično, utjecaj turskog jezika jak je u navedenim zemljama. Kajkavci i čakavci očito imaju neke svoje (germanske odnosno talijanske) izraze. No, preneseno značenje zabilježeno je na cijelom području Regije – ukupno ga je spomenulo 55 % ispitanih.