Jesenji ili jesenski

Prvo razmišljanje o jeseni vjerojatno je krenulo još u osnovnoj školi kada su se pisali sastavci naslova poput „Jesen je stigla u moj grad“, „Boje jeseni“ i sl. Opisujući motive, boje i doživljaje možda se netko već tada zapitao koja je razlika između pridjeva jesenji i jesenski. 

Pridjev jesenski sastoji se od riječi jesen i sufiksa -ski i znači „koji se odnosi na jesen“. Taj je pridjev stilski neobilježen, neutralan i najčešće je u upotrebi: jesenski rokovi, jesenska sniženja, jesenski sajam, jesenski ekvinocij itd.

Pridjev jesenji nastao je dodavanjem sufiksa -ji riječi jesen. I on znači „koji se odnosi na jesen“, ali za razliku od pridjeva jesenski, on je stilski obilježen i u sebi sadrži elemente koji pobuđuju emocije. Drugim riječima, u službenoj je komunikaciji primjereniji pridjev jesenski, dok se u umjetnosti, posebice u književnosti, češće upotrebljava jesenji. To nam potvrđuju i navedeni primjeri: pjesme Jesenje veče (Antun Gustav Matoš) i Jesenja pjesma (Dobriša Cesarić) te film Jesenja sonata (Ingmar Bergman). 

Treći oblik, jesenjski, nastao je kombinacijom prvih dvaju pridjeva, ali taj je oblik pogrešan i treba ga izbjegavati.

Piše: Anja Hudoletnjak