U svakodnevnom govoru sigurno ste se susreli s pojmom pleonazma, bez da ste znali da ga često primjenjujete. Pleonazam označava nabrajanje istoznačnih ili bliskoznačnih riječi u govoru i pismu koje pritom mogu biti nepotrebne i tumačiti se kao jezična pogreška, dok se u književnosti često upotrebljavaju kao stilska figura.

No, međutim je samo jedan od primjera pleonazma koji ovdje označava gomilanje veznika istog značenja. Bespotrebnost upotrebe pleonazma u svakodnevici može se bolje vidjeti u primjeru silaziti dolje jer glagol silaziti već označava gibanje prema dolje tako da je suvišno naglašavati smjer kretanja. Zamislite samo da ste upotrijebili neki drugi prijedlog uz isti glagol kao npr. silaziti gore što bi učinilo vašu rečenicu još besmislenijom. Sličnu pogrešku možemo vidjeti i u primjerima poput penjati se gore, izići van, ulaziti unutra te vraćati se nazad.

Još jedna česta pogreška povezana s pleonazmom jest u rečenicama koje počinju s Ja, osobno, mislim… i sl. gdje je zamjenicom ja već naglašeno da se radi o vlastitom mišljenju, što je vidljivo i ako upotrijebimo isključivo glagol misliti. Istu pogrešku radimo kod uvećanica i umanjenica gdje bez razloga još jednom naglašavamo veličinu (mali papirić, velika zgradurina).

Općenito, pleonazmi se u svakodnevnom govoru pojavljuju ako naglašavamo svojstvo neke imenice, glagola, zamjenice, broja ili pridjeva iako je to svojstvo već vidljivo u samoj riječi. Dodatni primjeri uključuju žena lektorica, oko desetak, najoptimalniji, sanjati san, sniženje -40 % itd.

Piše: Mihailo Valjetić

Gleda, kritizira i izvještava o najnovijim TV serijama, tweeta, prevodi, a u slobodno vrijeme studira matematiku u Osijeku.