Jeste li kada rekli da vam netko ili nešto ide na jetra? Ako niste, sigurno ste čuli kako netko to govori žaleći se tako da je iznerviran, da mu je dosta svega, odnosno da želi da ga se već jednom pusti na miru. :) Prema toj frazi, u kojoj je imenica jetra u množini (srednji rod), može se zaključiti sljedeće: ili imamo više od jedne jetre, ili je ta imenica plurale tantum, to jest imenica koja ima samo množinu.

Krenimo prvo od anatomije. Čovjek ima samo jedan organ za izmjenu tvari u organizmu zvan jetra. Prema tome, vrlo je logična upotreba te imenice u jednini, dakle u ženskome rodu (čišćenje jetre, imaš zdravu jetru itd.) tim više što nam jezik omogućuje sklanjati imenicu jetra bez problema (jetra, jetre, jetri, jetru, jetra, jetrom, jetrom / jetra, jetara, jetrima, jetra, jetra, jetrima, jetrima), tako da je poželjno ponašati se prema njoj kao prema klasičnoj imenici, a ne onoj koju nazivamo plurale tantum. Dakle, standardni hrvatski jezik omogućuje nam i potiče nas na izricanje te imenice u ženskome rodu jednine (množina je svakako izvediva, samo ne kao jedina pravilna).

No, nije sve ipak tako jednostavno. Medicinski priručnici, a i poneki rječnici, reći će vam da ta imenica nema jedninu, pa ćete tako čitati o bolesti jetara (umjesto jetre) i u tom slučaju riječ se ponaša kao i pluća - dakle, kao imenica srednjeg roda u množini. Ipak, zbog navedenih razloga, odnosno činjenice da:

1. imamo samo jedan organ (jetru)

2. moguća je deklinacija imenice jetra u ženskom rodu - i u jednini, i u množini

smatram pravilnim upotrebljavati ženski rod jednine. Tako predlaže i Jezični savjetnik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, izdavač aktualnog Hrvatskog pravopisa.

Ipak, pluralia tantum mora se poštovati kod fraze ideš mi na jetra jer je ta fraza direktno preuzeta iz kajkavskoga narječja, u kojem ta imenica nema jedninu. Vidimo to i prema receptima - Zagorci će reći da kuhaju jetrica, a ne jetricu.