Međunarodni praznik rada, koji slavimo prvi svibnja, u Hrvatskoj je i dalje uobičajeno nazivati Prvim majem, i to je u redu. Riječ maj nije srbizam, već internacionalizam koji svoje porijeklo ima u latinskome jeziku: lat. Maius (Maius mensis): Majin mjesec, prema staroitalskoj božici Maji (izvor: HJP). 

Također, datum koji je uzet kao osnova za Praznik rada nije vezan za komuniste koji su pokrenuli obilježavanje tog praznika. Naime, na dan 1. svibnja 1886. u Chicagu je stupilo u štrajk 40 000 radnika, nakon kojeg su pale žrtve: bilo je poginulih, ranjenih, privedenih radnika te onih kasnije osuđenih na smrt odnosno tamničenje. Radnici su tada zahtijevali ritam od osam sati rada + osam sati odmora + osam sati uživanja u kulturi. Ti radnici nisu bili komunisti kao takvi, jer u SAD-u komunizma nije bilo, no Komunistička partija prepoznala je u tom događaju borbu za radnička prava i na kongresu Druge internacionale odlučila 1. 5. obilježavati kao uspomenu na poginule radnike.

I danas je Prvi maj simbol borbe za radnička prava, a crveni karanfili simbol prolivene krvi radnika.

Kako pisati naziv toga praznika? Budući da je Prvi maj za neke simbol komunizma i jugoslavensko naslijeđe, izbjegavaju ga, no činjenica je da privatno većina ljudi i dalje tako naziva taj praznik: Gdje ćeš za Prvi maj? Oni koji upotrebljavaju naziv Prvi maj moraju znati da je to okamenjen naziv, i ima smisla samo u toj formi: Prvi maj (ne Prvi maja niti Prvi svibnja).

Službeni naziv toga praznika je Međunarodni praznik rada, odnosno skraćeno Praznik rada.